Održano predstavljanje knjige "Metkovski prezimenski mozaik" u Zagrebu

29.05.2014.

U prostorijama Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu 28. svibnja 2014. održano je predstavljanje knjige Domagoja Vidovića Metkovski prezimenski mozaik objavljene u nakladi Gradskoga kulturnog središta u Metkoviću. Program je vodio glumac i ravnatelj kazališta „Komedija“ Niko Pavlović (koji je ujedno čitao odabrane odlomke iz knjige) uz predstavljače Milicu Mihaljević (iz Odjela za hrvatski standardni jezik) i Ankica Čilaš Šimpraga (iz Odjela za onomastiku i etimologiju) iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te Matu Kovačevića, novinara i publicista, kolumnista Hrvatskoga slova.

  • 20140528_194533
  • 20140528_194751
  • 20140528_195753
  • 20140528_195803
  • 20140528_200128
  • 20140528_201122
  • 20140528_202503
  • 20140528_202510
  • 20140528_205037
  • 20140528_205054
  • 20140528_210419
  • 20140528_210427
  • 20140528_210605

Milica Mihaljević istaknula je kako se tijekom čitanja nameće pomisao da je cijela knjiga na neki način obilježena naslovom poglavlja Čovječe, ne ljuti se ili što znače metkovska prezimena te je dometnula kako svako poglavlje najčešće ima trodijelni sendvičasti ustroj: humoristični uvod – znanstveni zaplet – humoristični zaključak. Zaključila je kako će knjiga ujedno biti lako i zanimljivo štivo svim Metkovcima čije se prezime u njoj nalazi, ali i da je riječ o iznimno vrijednome djelu koje će općemu čitatelju približiti složenu onomastičku teoriju, a znanstveniku onomastičaru dati obilje novih i korisnih podataka.

Na vrijednost knjige za onomastičare usredotočila se Ankica Čilaš Šimpraga. Navela je kako je u knjizi obrađeno više od 430 ne samo metkovskih, nego i neretvanskih i hercegovačkih prezimena za koje se navode jezični (postanje i različiti zapisi) i izvanjezični podatci (rasprostranjenost i brojnost rodova te njihovo podrijetlo i seobe). Ustvrdila je kako je prikaz prezimena pojedinoga područja važan doprinos istraživanju identiteta dotičnoga područja. Kako na jednome mjestu dosad nisu bila opisana i protumačena prezimena Metkovića i okolice, knjiga Metkovski prezimenski mozaik trebala bi popuniti dosadašnju onomastičku, ali i kulturološku prazninu. Mate Kovačević osvrnuo se na geopolitičko-strateški aspekt knjige u kojoj se znanstvenom argumentacijom opovrgavaju predaje koje su nastale pod utjecajem velikosrpske promidžbe. Posebno važnim drži pomicanje granica hrvatskoga povijesnog područja dublje u istočnu Hercegovinu, što se podudara s istraživanjima Krunoslava Draganovića. Navodi da zaključci do kojih je autor došao nisu važni samo za neretvanski prostor, nego i za cjelokupno hrvatsko-bosanskohercegovačko pograničje, pa i čitav hrvatski suvremeni i povijesni nacionalni prostor u kojemu se Hrvati počesto nisu snalazili te su svoje podrijetlo tražili u talijanskome, madžarskome, austrijskome pa čak i afričkome podneblju. I on ističe izrazitu stilsku osebujnost koja knjizi daje poseban autorski pečat.

Na koncu se okupljenima obratio i sam autor navodeći uzroke nastanka knjige i stila kojim je pisana te objasnivši razloge zašto su pojedina prezimena obrađena. Upoznao je publiku uživo i s „likovima“ iz knjige koji su se pojavili na predstavljanju kao što su jedna kolegica, rodijak Antiša, Vlatko Menix, sestre, majstori šijači, predsjednik Luka i jedan manje poznati metkovski tajkun. Zahvalio je metkovskim i zagrebačkim predstavljačima, izdavaču Gradskomu kulturnom središtu (poglavito Ivici Puljanu), Društvu Neretvana i svima koji su pomogli da se knjiga objavi. Najavio je i nastavak pisanja tekstova o neretvanskim prezimena koji će se ubuduće objavljivati na portalu metkovic.hr. Ugodno se druženje uz prigodni domjenak i lakše teme nastavilo nekoliko sati nakon predstavljanja. Posebno raduje velik odziv neretvanskih studenata, ali i umirovljenika koji su dobrano ispunili prostorije Društva nepovoljnim vremenskim prilikama unatoč.