Održano predstavljanje knjige "Metkovski prezimenski mozaik"

22.04.2014.

U Gradskome kulturnom središtu u Metkoviću 22. travnja 2014. održano je predstavljanje knjige Metkovski prezimenski mozaik Domagoja Vidovića.

Kako je istaknuo akademik Petar Šimunović, riječ je o „zanimljivo pisanome, nepretencioznome, pučkome djelu u kojemu se autor nije ogriješio o znanost“. U njemu je na različite načine obrađeno oko 430 ne samo metkovskih, nego i neretvanskih i susjednih hercegovačkih prezimena i rodnih imena koja su se u različitim povijesnim razdobljima pojavila u Mekoviću.

Nakon uvodnoga slova ravnatelja GKS-a Milana Kapovića knjigu su predstavili Ivica Puljan, don Ivica Puljić i Stanislav Vukorep, kraće je ulomke iz knjige čitao Roko Veraja, a na koncu se okupljenima obratio i sam autor. Ivica Puljan, urednik Metkovskoga vjesnika u kojemu je objavljena većina članaka objedinjenih u knjizi, pojasnio je kako u knjizi nisu obrađena sva metkovska prezimena te da nisu sva obrađena na istovjetan način. Najavio je i moguće novo i dopunjeno izdanje knjige koje bi obuhvatilo prezimena koja u ovome nisu obrađena. Istaknuo je i autorovu okrenutost zavičaju te zasluge za uvrštavanje etnika Metkovac i Neretvanin u hrvatske normativne rječnike i pravopise.

Don Ivica Puljić, neumski župnik, povjesničar i začetnik edicije Humski zbornik, osvrnuo se na autorov istraživački rad u istočnoj Hercegovini te naglasio potrebu za prevladavanjem granica kojim je razdijeljen nekoć jedinstven hrvatski povijesni prostor. Istaknuo je i potrebu za objavljivanjem znanstvenopopularnih djela kako bi se znanstvene činjenice približile puku. Stanislav Vukorep, arheolog i prikupljač kulturne i ine hrvatske narodne baštine, usredotočio se na važnost terenskih istraživanja te na osobna iskustva koja je tijekom navedenih imao s autorom. Ukazao je i na neopravdani podcjenjivački odnos prema autorima zavičajne knjige. Na koncu je Domagoj Vidović zahvalio svima koji su pomogli u izdavanju knjige te je sažeto objasnio kako je knjiga nastala i kriterije na temelju kojih su se prezimena obrađivala.

Predstavljanju je nazočilo stotinjak ljudi, uglavnom Metkovaca i ostalih Neretvana, ali je bio zamjetan i velik broj gostiju iz Hercegovine, od Gruda do Hutova i Ravnoga te od Goranaca do Doljana, što je nepobitni dokaz kako ideja o Gradu Neretvi nije puka utopija.